Open Conference Systems, Matematičke metode i nazivlje u geologiji 2016

Font Size: 
Korelacijsko, regresijsko i kros-korelacijsko modeliranje vremenskih nizova podataka u hidrogeologiji
Kristijan Posavec, Silvestar Škudar

Last modified: 2016-10-04

Abstract


Korelacija, regresija i kros-korelacija jedne su od najčešće primjenjivanih metoda u modeliranju vremenskih nizova podataka u hidrogeologiji. Razine podzemne vode u vodonosnim sustavima u interakciji su s ulazima i izlazima svakog sustava, odnosno, oscilacije razina podzemne vode ovise o rubnim uvjetima vodonosnih sustava. Interakcija rubnih uvjeta vodonosnih sustava i razina podzemne vode može biti jača ili slabija, a što nam ukazuje na značaj odnosno dominantnost utjecaja pojedinog rubnog uvjeta na događaje porasta ili pada razine podzemne vode u vodonosnom sustavu. Jačinu veze rubnih uvjeta i razine podzemne vode možemo odrediti primjenom metode korelacije. Interakcija rubnih uvjeta vodonosnih sustava i razina podzemne vode može imati i određenu funkcionalnu ovisnost, a što nam pak omogućuje predviđanje događaja u vodonosnom sustavu na osnovi mjerenja pojedinih rubnih uvjeta. Funkcionalnu ovisnost rubnih uvjeta i razine podzemne vode pak možemo odrediti primjenom metode regresije. Isto tako, interakcija može biti i brža ili sporija, što nam pak ukazuje na utjecaj pojedinih rubnih uvjeta na dinamiku podzemnih voda u vodonosnom sustavu, a brzinu prijenosa tlaka u vodonosnom sustavu pak možemo odrediti primjenom metode kros-korelacije. Rubni uvjeti vodonosnih sustava kao što su npr. infiltracija iz oborina, napajanje/dreniranje rijeka, jezera i potoka, istjecanje na izvorima, crpljenje/utiskivanje zdenaca ili pak istjecanje/dotjecanje po rubnim granicama vodonosnih sustava, su, kao i razine podzemne vode, vremenski nizovi podataka. S obzirom na cikličnost procesa u prirodi, a koji se u hidrogeologiji mjere jednom hidrološkom godinom, vremenski nizovi podataka u pravilu sadrže od nekoliko stotina do nekoliko tisuća ili pak desetaka tisuća mjerenja. Radi li pak se o nacionalnim bazama vremenskih nizova podataka, broj podataka koji se obrađuje može značajno preći navedene brojke te u tim slučajevima možemo govoriti i o milijunima mjerenja odnosno milijunima brojki koje je potrebno obraditi. Statističke analize se stoga općenito nameću kao neophodne u istraživanju procesa u hidrogeologiji. Iako su metode korelacije, regresije i kros-korelacije dobro poznate i odavna prisutne, termini vezanih uz njih, prvenstveno uz koeficijente koji pak su numerički prikaz rezultata korelacijskih, regresijskih i kros-korelacijskih modela, često se miješaju. Stoga se u radu osim opisa i načina primjene pojedine metode, obrađuju i termini vezani uz njih.

Keywords


Korelacija, regresija, kros-korelacija, vremenski nizovi podataka, hidrogeologija

Full Text: DOC  |  PDF